Danas me jedan poziv, koji je uputila jedna marketinška agencija, na jedan privatni broj mobitela podsjetio na jedan od ciljeva našeg djelovanja.
ETIKA ISTRAŽiVANJA u koja su uključeni ljudi!
Radi se između ostalog i o INFORMIRANOM PRISTANKU.
Usprkos pokušajima pojedinaca i grupa da se pridržavaju etičkih kodeksa za istraživanja u kojima sudjeluju ljudi, sustavnog reguliranja odnošenja prema sudionicima istraživanja u Hrvatskoj nema, još smo daleko od toga.
Na razini znanstvenih javnih institucija (instituta, fakulteta) ovo područje je samo djelomično regulirano (kao sastavni dio općeg etičkog kodeksa organizacije ili samostalno), a odnošenje prema sudionicima istraživanja najčešće ovisi o osobi odgovornoj za provedbu i njenoj etici, o pojedinim predmetima istraživanja i/ili profesionalnosti pojedine grane znanosti, npr. medicima se ozbiljno bavi ovim problemima, kao i psihologija, sociologija i sl.
No, nisu sve sastavnice naših sveučilišta donijele etičke kodekse za istraživanja u kojima sudjeluju ljudi, kao što nisu svi oformili povjerenstva za ispitavanje etičnosti istraživanja, kada se radi o osjetljivim skupinama i problemima.
Nemamo pouzdani izvor podataka kako je taj problem riješen u pojedinim agencijama za istraživanje tržišta, kao i u drugim agencijama za ispitivanje javnog mijenja. Pokušaji da se na njihovim internetskim portalima pronađe etički kodeks za istraživanja u kojima sudjeluju ljudi su bili gotovo pa neuspješni. Pridržavaju li se ili ne, jesu li ili ne donijeli etičke kodekse, ne možemo tvrditi. Međutim, odgovorno odnošenje prema ljudima koji sudjeluju u različitim ispitivanjima odnosi se i na novinare, studente kada provode ispitivanja za potrebe studija, ali i na udruge. Etički kodeksi ispitivanja i prikupljanja podataka u kojima sudjeluju ljudi za većinu udruga je potpuna nepoznanica, rijetke su one koje se pridržavaju barem načelno ovih načela.
O čemu je riječ?
Etika istraživanja u kojima sudjeluju ljudi odnosi se na skup etičkih normi kojima se određuju pravila kako će se istraživač odnositi prema sudionicima, pod kojima uvjetima će se podaci prikupljeni o nekoj osobi čuvati i u koje svrhe koristiti.
Različito prikupljanje podataka, od znanstvenog, stručnog, marketinškog, onoga koje provode udruge za “svoje potrebe”, novinari ili bilo tko drugi, bilo da se radi o metodi anketiranja, intervjua, uživo, on line ili kako drugačije, podložno je načelima poštivanja ljudskih prava (Deklaracija o ljudskim pravima i sve druge izvedenice iz osnovnog dokumenta). Bez pristanka sudionika ne možemo niti započeti prikupljanje podataka o drugim osobama. I to ne samo pristanka, nego INFORMIRANOG PRISTANKA!
Različite organizacije imaju pravo prikupljati podatke na različite načine i u različite svrhe, što je regulirano različitim zakonima, poput Zakona o zaštiti osobnih podataka - http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_09_106_2300.html, Zakona o tajnosti podataka (http://www.zakon.hr/z/217/Zakon-o-tajnosti-podataka) i sl. Ukolio neki pojedinac za potrebe istraživanja, a u neku javnu svrhu prikuplja pdoatke, to se i na njega odnosi.
Osim toga, većina organizacija koje prikupljaju različite podatke o drugim osobama, od javnih tijela do agencija za marketing ili udruga, bilo da se radi o navikama, običajima, stavovima, vrijednostima, sociodemografskim obilježjima ili političkim preferencijama, moraju čuvati osobne podatke, kao i iznesene stavove i druge podatke koje su te osobe dale na raspolaganje tim organizacijama, a koje s emogu povezati sa tom osobom, te jasno reći sudionicima kako će ih pohranti i čuvati anonimnost sudionika, kako bi se spriječila zlouporaba tih podataka.
Svatko tko prikuplja podatke, nekom od metoda u kojem sudjeluju osobe, bilo ispitanici (u anketnom istraživanju) ili sudionici (u intervju), bilo da se radi o “anonimnom” ili ne istraživanju, treba - mora upoznati ispitanike ili sudionike sa sljedećim:
- tko provodi istraživanje i u koju svrhu se provodi?
- što je cilj istraživanja?
- je li ispitivanje anonimo ii ne?
- tražiti pristanak za sudjelovanje u istraživanju...
Osim toga, osoba koja ispituje (anketar, bilo osobno ili nekako drugačije, npr. telefonski ili on line., onaj tko intervjuira), treba pojasniti sudioniku o čemu se radi te tražiti pristanak na uvjete, pa treba i slijedeće:
- obećati da će se dobiveni podaci koristiti samo u svrhu istraživanja
- obećati da se neće moći podaci povezati sa osobom, kako bi se izbjeglo da se osoba koja sudjeluje dovede u neki loš položaj, poput stigmatizacije, sudske tužbe, krađe i povezivanje s osobnim podacima i sl.
- omogućiti sudioniku/ispitaniku uvid u rezultate istraživanja itd.
Kada u ispitavanju ili istraživanju sudjeluju djeca, starije osobe, osobe s manje mogućnosti, poput djeca s teškoćama, kada se radi o medicinskim istraživanjima, za takve skupine se posebno regulira sudjelovanje u znanstvenim ili drugim istraživanjima. npr. u Hrvatskoj je donesen Etički kodeks za istraživanja s djecom, https://www.google.hr/#q=etički+kodeks+za+istraživanja+s+djecom..i drugi.
U EU se rukovodi i ovim načelima, http://www.respectproject.org/ethics/412ethics.pdf, a u načelu svaka organizacija koja ima namjeru baviti se istraživanjima koja uključuju ljude je podložna navedenim načelima, pa će i postupati u skladu s načelima koja proizlaze iz ljudskih prava.
Evo primjera nekih etičkih kodeksa koji se odnose na istraživanja u kojima sudjeluju ljudi..:
- ASA, American Sociological Association, dostupno na http://www.asanet.org/about/ethics.cfm
- CASRO, dostupno na http://www.casro.org/?page=TheCASROCode2014
- Policy Interactive Research, dostupno na http://www.policyinteractive.org/code-of-ethics/
Ovo će biti problem našeg sijedećeg projekta koji pripremamo. Posebnu pažnju ćemo posvetiti prikupljanju podataka o ljudima koje provode javne institucije i neprofitne organizacije.
Nema komentara:
Objavi komentar